Zašto su mladi nezaposleni

“Nezaposlenost“ je pojam koji se najviše upotrebljava u bosanskohercegovačkim medijima kada se govori o ekonomiji, a naročito ako je riječ o nezaposlenosti mladih. Prema aktuelnim podacima više od polovine mladih osoba imeđu 18 i 35 godina u BiH je nazaposleno.

Ovi mladi ljudi spadaju u tzv. radnu snagu odnosno ekonomski aktivno stanovništvo naše zemlje. Oni mogu biti zaposleni ili nezaposleni. Nezaposlenost se definiše kao postojanje kvalifikovane radne snage koja želi raditi. ali ne može naći uposlenje. Shodno tome, stopa neuposlenosti predstavlja postotak radne snage koji je nezaposlen. U BiH ona iznosi rekordnih 44.4 %. Uzimajući u obzir postojanje sive ekonomije, stopa nezaposlenosti je negdje oko 28%, što je opet visoko. Prije nego odgovorimo na pitanje zašto mladi ne mogu naći posao, napomenimo da postoji nekoliko vrsta nezaposlenosti.

Prva vrsta se naziva frikciona nezaposlenost i obuhvata one pojedince koji su u međustanju, a to su oni radnici koji su napustili prethodni posao i traže novo zaposlenje. Strukturna nezaposlenost podrazumijeva nezaposlenost uzrokovanu strukturnim promjenama u pri vredi, npr. tehonološkog razvoja, kada radnike mijenja robot. a što je slučaj u automobilskoj industriji. Na kraju, tu je i eiklična nezaposlenost koja je vezan za poslovne cikluse u ekonomiji i to za faze krize ili depresije. Kada je ciklična nezaposlenost jednaka nuli, uz postojanje frikcione i strukturne nezaposlenosti. onda govorimo o prirodnoj stopi nezaposlenosti u privredi.

Sada dolazimo do našega glavnog pitanja koje najviše interesuje mlade nezaposlene osobe. Zašto su mladi nezaposleni? Postoje tri moguća odgovora na ovo pitanje:

Neadekvalne vještine

Državne regulacije

Nesigurnost

Krenimo redom. Mlade osobe često dolaze u situaciju u kojoj njihove vještine i sposobnosti, stečene kroz sistem obrazovanja. ne odgovoraju traženim vještinama i sposobnostima radnog mjesta za koje apliciraju.

lako imamo besplatno obrazovanje koje stimulira pohađanje srednje škole i odlazak na fakultet, pa čak i nedavne zahtjeve mladih da srednja škola bude obavezna za sve, to ne znači da će dobiti potrebno znanje za buduće zaposlenje. Naprotiv, nekada formalno obrazovanje mlade može učiniti manje sposobnim za određeno radno mjesto.

Drugi razlog nezaposlenja odnosi se na postojanje mnoštva državnih regulacija u vezi rada. U Federaciji BiH ukupni porezi i doprinosi na plate iznose 69 % na neto zaradu. Stvari poput zakona o minimalnim nadnicama, prekovremenom radu, zatim doprinosi za penziono, zdravstveno, osiguranje u slučaju nezaposlenosti, fiksne naknade za nesreće, opće vodne naknade itd. čine zapošljavanje skupljim procesom. Kada je za kompanije skuplje upošljavati dodatnog radnika. onda one manje upošljavaju. Pored toga, nefleksibilna radna regulativa, uz postojanje sindikata i akata poput kolektivnih ugovora, demotivišu kompanije da upošljavaju nove radnike. Slikovito rečeno: zamislimo da osobi koja odlazi na prvi randevu, neka viša instance propiše da se mora vjenčati sa osobom sa kojom će se sastati. Da Ii bi ikada otišli na zakazani sastanak? Slično je sa kompanijama. Ako znaju da moraju dugoročno zaposliti nekog radnika. uz prijetnje sindikata, onda ga one uopšte neće ni zaposliti. a naročito ako se radi o mladoj osobi koja nema radno iskustvo koje bi garantovalo da je riječ o povjerljivoj osobi koja bi mogla raditi u kompaniji duži period.

U konačnici, postoji mnogo razloga za poslodavce da strahuju od neizvjesne budućnosti. Uzmimo, naprimjer, stalne najave političara o povećavanju postojećih poreza. Trenutno je aktuelna priča o povećavanju stope poreza na dobit ili uvođenju progresivnog sistema oporezivanja koji kažnjava uspješne kompanije i stimuliše neuspjeh. Poslodavac u BiH ima mnogo razloga da osjeća strah od budućnosti jer živi u državi u kojoj glavnu riječ vode birokrati i brojna administracija. koja nema iskustvo rada u realnom sektoru. Stoga. kompanije u BiH teže zapošljavaju novu radnu snagu.

Ova tri razloga. neadekvatne vještine. državne regulacije i nesigurnost, predstavljaju potencijalno objašnjene nezaposlenosti mladih u Bosni i Hercegovini. Sva tri razloga imaju jednu zajedničku stvar, a to je državni intervencionizam.

Odlomak iz djela: Admir Čavalić i Dženan Smajić, Islam i slobodno tržište, str. 116-117.

Related Articles

Close
Close