Ekonomske slobode »islamskih zemalja«

“Stjecanje profita je obaveza svakog muslimana isto kao što je i traganje za znanjem.”
(Muhammed al-Šaybani)

Prilikom mjerenja stepena djelovanja tržišnih sila u nekoj državi, korisno je upotrijebiti podatke iz analiza koje se fokusiraju na mjerenje ekonomskih sloboda. Najpoznatija takva analiza je data u formi indeksa i naziva se Indeks ekonomskih sloboda, kojeg zajednički objavljuju Wall Street Journal i The Heritage Foundation.(1) Početkom godine izašao je Indeks za 2013. godinu, u okviru kojega ćemo nastojati prikazati stanje ekonomskih sloboda islamskih zemalja. Prije nego li pristupimo ovoj kratkoj analizi stanja ekonomskih sloboda, potrebno je definisati na šta se pojam islamske zemlje odnosi.

Prema nekim autorima, islamske zemlje bi bile one čiji je pravno-politički sistem u skladu sa islamskim učenjem, dok bi muslimanske zemlje bile one u kojima muslimani čine većinu stanovništva. Drugi autori se koriste čisto formalnim kriterijumom; ako jedna država proglasi u svom ustavu islam za državnu vjeru ili Šerijat za izvor nacionalnoga zakonodavstva, onda je to islamska država. Konačno, za neke autore ključno je članstvo u Organizaciji islamske konferencije (OIK), odnosno Organizaciji islamske kooperacije (OIK), kako se sada ova organizacijazove. Za sve ove pokušaje definisanja i klasifikacije bila je bitna samoidentifikacija određene države. Drugim riječima, jedna država je islamska ako to ona za sebe kaže.(2)

Kao kriterij za označavanje islamskih zemalja pri osvrtu na ekonomske slobode u tim zemljama, koristili smo relativni broj muslimanskog stanovništa u njima. Uzete su u obzir države u kojima muslimani procentualno čine najveću pojedinačnu religijsku skupinu. Ovi. procenti variraju od 47% muslimanskog stanovništa u Kazahstanu do 99,99 muslimana u Mauritaniji i Maldivima; Za izvor korištena je lista 50 najvećih islamskih zemalja, po ranije navedenom kriteriju.(3) Prvo mjesto među islamskim zemljama na Indeksu ekonomskih sloboda za 2013. godinu zauzima Katar. Generalna ocjena ove zemlje iznosi 71.3 (od ukupnih 100) poena, što je stavlja na 26. mjesto ukupnog poretka i čini redom uglavnom slobodnih zemalja svijeta. Po pitanju komponentni ekonomskih sloboda, Katar najbolje ocjene postiže u oblasti državne potrošnje i fiskalne slobode. Ovo je rezultat činjenice da ne postoji porez na dohodak i korporativni porez, izuzev za strane korporacije, ali i tada iznosi relativno niskih 10% (flat tax rate). Državna potrošnja se svodi na 21.5% bruto društvenog proizvoda. Najmanje ocjene Katar ostvaruje u oblastima investicionih i finansijskih sloboda (450 i 500), dok je sloboda trgovine na visokom nivou (825). Drugi na listi su Ujedinjeni Arapski Emirati (UAE) koji zauzimaju 27. mjesto, Sa 71.1 poenom. UAE imaju visoke, odnosno niske, ocjene po pitanjima identičnim za Katar.

Ono što je interesantno je da u oblasti fiskalne slobode dostižu najvišu ocjenu od 99.9 poena. Na trećem mjestu je Jordan sa ocjenom 70.3, što ga kao i prethodne dvije države svrstava u red uglavnom slobodnih zemalja svijeta. Najgore plasirani na ovoj listi su Somalija, Sudan i Sirija.

U nastavku su prikazane najbolje i najgore zemlje shodno kriterijumu komponenti ekonomskih sloboda (vidjeti više u tekstu o ekonomskim slobodama u zadnjem dijelu knjige):

U svjetlu razmatranja ekonomskih sloboda islamskih zemalja, interesantno je spomenuti projekat naučnika sa američkog George Washington Univerziteta (Scheherazade S. Rehman i Hossein Askari) koji su radom How Islamic are Islamic Countries, objavljenom u Global Economy Journalu (vol. 10, no. 2, 2010), nastojali analizirati islamicitet zemalja svijeta. Navedeni naučnici su pošli od toga šta islam naučava o čovjeku, svijetu, vlasti, pravu, ekonomiji, okolini i slično, što su izrazili putem niza varijabli i indikatora, te u konačnici kreirali odgovarajuće indekse za analizu: Indeks islamiciteta ekonomije, Indeks islamiciteta prava i vladavine, Indeks islamiciteta ljudskih i političkih prava i Indeks islamiciteta međunarodnih odnosa.

Na osnovu navedenih indeksa, prvih deset najislamskijih zemalja svijeta su: Novi Zeland, Luksemburg, Irska, Island, Finska, Danska, Kanada, Velika Britanija, Australija i Holandija. Najviše rangirana zemlja sa većinskim muslimanskim stanovništvom je Malezija (na 38. mjestu). Bosna i Hercegovina je zauzela 101. mjesto od ukupno 208 zemalja.(4)

Odlomak iz djela: Admir Čavalić i Dženan Smajić, Islam i slobodno tržište, str. 33-35.

Bilješke:

  1. http://www.heritage.org/index/ (22.07.2013)
  2. Fikret Karčić, Koliko islamske su islamske zemlje, dostupno na adresi: http://www.oslobodjenje.ba/kolumne/koliko-islamske-su-islamske-zemlje (22.07.2013)
  3. http://www.religionfacts.com/islam/places/top_50.htm (22.07.2013)
  4. http://www.oslobodjenje.ba/kolumne/koliko-islamske-su-islamske-zemlje(22.07.2013)

Related Articles

Close
Close