NOVO IZ ŠTAMPE: Ibn Taymiyyina ekonomska misao

Kada se govori o klasičnoj islamskoj misli, naročito iz perioda u kojem su jasni simptomi neizlječive stagnacije islamske kulture i civilizacije, nezaobilazno ime, svakako je, Taqi al-Din Ahmad b. Taymiyye - briljantni um koji je živio u vrtlogu historijske neizvjesnosti i društveno-političkih previranja, ali koji je, unatoč tome, svojim izvanrednim intelektualnim pregnućem uspio da ponudi živu islamsku misao i odupre se tadašnjoj intelektualnoj obamrlosti, usuđujući se da promišlja drugačije, što mu je tokom života donijelo mnoštvo neprijatnosti. Mnogobrojni islamski reformatori, poput: Shaha Wali Allaha al-Dihlawija (u. 1763), Muhammada b. ‘Abd al-Wahhaba (u. 1792), Muhammada Abduhua (u. 1905), Rashida Ridaa (u. 1935), Muhammada Iqbala (u. 1938), a kod nas Huseina Đoze (u. 1982) i Ahmeda Smajlovića (u. 1988), inspiraciju su pronašli u životu i djelu ovog izvanrednog učenjaka. Njegova misao živa je i u 21. stoljeću i podjednako je plodonosna i plijeni pažnju istraživača, kako na Istoku, tako i na Zapadu.

Ibn Taymiyyina ekonomska misao, izvanredno djelo dr. Abdul Azima Islahija nudi nam Ibn Taymiyyu u svjetlu srednjovjekovnog islamskog ekonomiste, izvanrednog uma koji je još u 13. i 14. stoljeću pisao o ekonomskim temama koje su na Zapadu zaživjele tek stoljeće ili dva nakon njega, a među muslimanima današnjice i dalje predstavljaju tematiku koja se nalazi na margini prioriteta. Devet poglavlja, od kojih su prva dva historijski pregled i biografija Ibn Taymiyye, a narednih šest obrada njegove ekonomske misli, akademski, referentno, ali veoma pitkim jezikom portretiraju Ibn Taymiyyu i razdoblje u kojem je djelovao. Deveto poglavlje je zaključak i u njemu je sumirana Ibn Taymiyyina ekonomska misao. Činjenica da je pri pisanju ovoga djela, koje je doktorska disertacija dr. Abdul Azima Islahija, korišteno preko 150 bibliografskih naslova i da je bilo neophodno istražiti skoro sva pisana djela Ibn Taymiyye i onoga što je o njemu kazano kako bi se stekla potpuna slika njegove ekonomske misli, najbolje govore o kakvom poduhvatu je riječ.

Djelo koje je pred vama, prava je novina na našem govornom području, ne iz razloga što istražuje slabo istraženu klasičnu islamsku ekonomsku misao, već ponajviše zbog toga što se misao jednog islamskog učenjaka promatra iz drugačije perspektive od one na koju smo naviknuti. Islamski učenjaci, naročito iz klasičnog perioda, osim romantičarske predstave, najčešće su portretirani kroz razne fetve, nerijetko ogoljene i istrgnute iz vremenskog i prostornog konteksta, kao pobožnjaci čija pisana riječ skoro da nema dodira sa našom društvenom zbiljom ili pak kao učenjaci koji pretresaju neiscrpne, skoro pa besplodne teme, a koje bismo, kao, i mi trebali da raspredamo stoljećima nakon njih. Upravo zbog toga, ovo djelo je pravo osvježenje, jer predstavlja neophodnu afirmaciju kako uleme, tako i poruke islama u svoj njenoj punini, koja niti je ogoljena forma, niti apstrakcija, već način života, misao uvijek živa i prilagodljiva, misao kojoj mi moramo udahnuti duh trećeg milenija i nakalemiti zasade briljantnih islamskih umova i svevremenosti islamske, zarad nas, ali i generacija koje slijede.

Jedina zamjerka autoru, a koju je neophodno istaknuti je Poglavlje VII, u kojem je dr. Islahi pokušao da islamsku, ali i Ibn Taymiyyinu, ekonomsku misao, predstavi u duhu socijalizma, što svakako nije sukladno s onim što je u knjizi predočeno, a još manje s općim islamskim načelima. Kao opravdanje njegove socijalističke interpretacije islama može poslužiti činjenica da je živio u vremenu veoma žive socijalističke ideologije, naročito u muslimanskome svijetu, koji je uslijed sveprisutnog antizapadnjačkog i antikolonijalnog političkog ozračja, saveznika tražio u svemu onome što oponira Zapadu, pa tako i u truhlim socijalističkim idejama. U takve zamke upadali su mnogi muslimanski autori u proteklome stoljeću, tako da, dr. Islahi ne predstavlja izuzetak.

Ibn Taymiyye, ne samo da svojim životnim putem, slobodoumnošću i ekonomskim promišljanjima predstavlja suštu suprotnost socijalističkom mentalitetu i jasno oponira socijalizmu, on svojim idejama uveliko teži onome što je nekada bilo pokretačka snaga briljantne islamske civilizacije, a što je kasnije zaživjelo i još uvijek živi na Zapadu - intelektualnim i ekonomskim slobodama.

Za nadati se da će prijevod ovog djela na bosanski jezik barem djelimično doprinijeti oživljavanju islamske misli i usuda da se bude i promišlja drugačije, kao i promoviranju ekonomskog liberalizma, koji je odlika poslaničke tradicije, i svakako, jednoj drugačijoj interpretaciji Ibn Taymiyye, blještavog islamskog uma iz sumraka islamske civilizacije.

Piše: Resul Mehmedović (Urednik bosanskog izdanja)

 



Osnovne informacije o knjizi:

Knjiga je pisana 1981. godine kao doktorska disertacija dr. Abdul Azima Islahija, autora preko 100 istraživačkih radova na temu historije islamske ekonomske misli i autora više od 20 knjiga, od kojih su mnoge prevedene na engleski jezik.

Recenzenti: banjalučki muftija dr. Osman Kozlić, profesor na IPF-u u Zenici doc. dr. Esmir Halilović i ekonomski analitičar i asistent na Ekonomskom fakultetu u Tuzli mr. Admir Čavalić.

Knjiga ima 324 stranice A5 formata i rađena je u mehkom uvezu.

Cijena knjige u prodaji je 13 km, za narudžbu dvije ili više knjiga cijena je (po) 10 km. Cijena knjige za studente je 10 km.

Narudžbe i dodatne informacije na: Resul Mehmedović ili DIALOGOS.ba

Related Articles

Close
Close