Tadžikistan zabranio hidžab, selefije, Muslimansko bratstvo…

Dildora, 30-godišnja Tadžikistanka iz Dušambea, vodila je krajem augusta djecu ljekaru u kliniku nedaleko od njenog doma. Prišla joj je mala grupa državnih službenika.

Ispitivali su je o njenoj odjeći – muslimanskom hidžabu koji je bio svezan ispod njene brade i koji je prekrivao njen vrat.

Iako ne postoji zakon koji zabranjuje nošenje hidžaba, Dildora kaže da su joj službenici rekli da bi mogla biti kažnjena zbog nošenja marame na “tuđinski” način. Dodala je da su ona i druge žene u hidžabu koje su se zatekle u klinici odvojene od svoje djece i odvedene u sobu u kojoj im je održana lekcija kako da svežu maramu na “tradicionalan, narodni način”, tj. da čvor mora biti svezan iza glave, sa zadnje strane vrata, dok prednji dio vrata mora biti otkriven.

“Pripadnici sigurnosnih službi, muškarac i žena, prisilili su nas da skinemo zarove i pokazali su nam kako moramo svezati maramu”, kazala je Dildora za Radio Slobodnu Evropu/Radio Liberty.

“Rekli su nam da moramo nositi samo našu narodnu nošnju. Pitala sam ih, policajke, zašto one nose zapadnjačke hlače i zašto se nisu pokrile”, kazala je Dildora koja nosi hidžab otkako je završila medresu prije 12 godina. Dodala je da je taj sukob bio tako ponižavajući da više ne izlazi iz kuće ukoliko baš ne mora.

Kontrola religije

Dildora je jedna od oko 8.000 žena koje su zaustavljale vlasti u Dušambeu početkom augusta kao dio nacionalne kampanje odvraćanja žena od onoga što vlada zove “nošenje netradicionalne strane odjeće”.

Aktivisti za ljudska prava kažu da vlada koristi termin “netradicionalna odjeća” kao eufemizam za hidžab

“Modne patrole” u Dušambeu ciljano zaustavljaju samo žene koje nose muslimansku nošnju na javnim mjestima kao što su parkovi, trgovine ili državne institucije, poput lokalne ambulante u kojoj je bila Dildora.

U Izvještaju ministarstva vanjskih poslova SAD-a o stanju religijskih sloboda zabilježeni su brojni slučajevi od maja 2016. godine u kojima Tadžikistanke koje nose hidžab kažu da su ih vlasti uznemiravale. Ovaj izvještaj State Departmenta navodi i da su američki diplomati izrazili zabrinutost zbog uznemiravanja žena u muslimanskoj odjeći.

Također, naveli su da su zabrinuti i zbog pokušaja vlade da kontrolira sve aspekte religijskog života u toj zemlji, uključujući i registriranje religijskih zajednica, izgradnju bogomolja, prodaju religijske literature te vjeronauke za djecu.

Oko 90 posto od 8,3 miliona Tadžikistanaca su muslimani i sljedbenici umjerenog Hanefijskog mezheba, škole sunitskog islama. Oko četiri posto su Ismailijski šiiti koji većinom žive u planinskoj regiji Gorno-Bagakhshan na granici s Afganistanom.

Prema Ustavu Tadžikistana, svi građani imaju pravo ispovijedati bilo koju religiju ili ne pripadati nijednoj religijskoj zajednici kao i na religijske običaje i ceremonije. Isto tako, navodi se da je religija razdvojena od države i da se ne može miješati u “poslove države”.

U maju 2016. godine usvojeni su i amandmani kojima s zabranjene stranke koje su zasnovane na religiji. Izmjenama Ustava Tadžikistana je raspuštena kontroverzna Stranka islamskog preporoda Tadžikistana, opozicijska stranka čijih nekoliko čelnika je uhapšeno. Zakoni također ograničavaju i na kom mjestu će se obavljati vjerska služba dok je djeci mlađoj od 18 godina zabranjeno učestvovati u javnim vjerskim aktivnostima.

Vlasti navode da je striktna kontrola religije “nužna kako bi se spriječio porast islamističkih ekstremističkih organizacija i terorističkih skupina”. Američki State Department u svom izvještaju navodi da kontrola nad vjerskim životom prouzrokuje probleme manjinskim zajednicama kao što su Ismailijski šiiti, ruski pravoslavci, rimokatolici, Jevreji, baptisti, Jehovini svjedoci i drugi.

Modna policija

Merhabo Olimi, zamjenica predsjedavajuće vladinog Odbora za poslove žena, kazala je za Radio Slobodna Evropa/Radio Liberty da je za provođenje kampanje “promoviranja tradicionalnog načina odijevanja” vlada u augustu zaposlila male “radne grupe” državnih agenata iz tog odbora, Ministarstva unutrašnjih poslova i Odbora za religijske poslove kao i drugih vladinih institucija.

Olimi je kazala da se više od 90 posto žena tim patrolama “priznalo da su ih muževi ili stariji rođaci prisilili da nose muslimansku odjeću”. Dodala je da su “mnoge od tih žena rekle vlastima da bi se složile skinuti hidžab ako bi im muževi to dopustili”.

“Trebamo raditi s muškarcima i to im objasniti. Na koncu, niko iz vlade im ne govori da njihove supruge ili kćerke trebaju hodati okolo bez marame. Međutim, svjesni smo slučajeva gdje su muževi koji rade u Rusiji zvali telefonom svoje supruge i prijetili im razvodom ako odbiju nositi hidžab”, kazala je Olimi za Radio Slobodnu Evropu/Radio Liberty.

Međutim, Zebo, druga mlada muslimanka iz Dušambea koja nosi hidžab, ispričala je za Radio Slobodnu Evropu/Radio Liberty priču koja se razlikuje od zvanične vladine.

“Ja sam odlučila nositi zar. Vjerujem da će se to gledati nakon što umrem. Kad žena nosi zar, takvu ženu gledaju s poštovanjem.

Ako prihvate zakonsku zabranu zara, bit ću frustrirana. Nosim ga od djetinjstva. Oni ne smiju kršiti moja prava”, kazala je Zebo.

Činjenica je da je američki State Department imenovao Tadžikistan kao “zemlju od posebne važnosti” pri tome se pozvavši na Međunarodnu deklaraciju o vjerskim slobodama iz 1998. naglasivši da je “ta zemlja tolerira ili je uključena u nekoliko ozbiljnih kršenja religijskih sloboda”.

Međutim, Washington je ukinuo sankcije, opravdavajući to naporima Tadžikistana u borbi protiv “islamskog terorizma” što je, kako se navodi, “od posebne nacionalne važnosti za SAD”.

Religijske skupine koje su zabranjene u Tadžikistanu kao “ekstremističke organizacije” uključuju selefije, Muslimansko bratstvo, Islamski pokret Uzbekistana, Islamsku državu te organizacije Jindullah, Ansarrullah i Hizb ut-Tahrir. Sharif Nazorzoda, iz Ministarstva unutrašnjih poslova, kazao je da se “neke žene i djevojke povezane s ekstremističkim terorističkim organizacijama mogu identificirati jer slijede stranu kulturu i tradiciju”.

“Policija će uhapsiti žene u hidžabu da bi istražila jesu li njihovi muževi militanstni selefisti”, kazao je Nazorzoda i dodao da je “ova praksa opravdana jer je ministarstvo utvrdilo da sve supruge selefista nose hidžab”.

Vlasti u Tadžikistanu su navele i da su zatvorile sve trgovine u kojima se prodaje odjeća koja nije “tradicionalna”

Glasnogovornik tadžikistanske policije Umarjoni Emomali kazao je za Radio Slobodna Evropa/Radio Liberty da ne hapse niti kažnjavaju žene koje nose hidžab, iako su se brojne žalile na to.

“Ono što mi sad radimo je da s njima razgovaramo i da im objašnjavamo. Vlasti ih podsjećaju da je nošenje hidžaba, zara ili turbana strano tradiciji Tadžikistanaca”, kazao je Emomali.

Izvor: RSE

Related Articles

Close
Close