FeaturedFilozofijaHistorija BiH

Fikret Muslimović: Problematične su “vehabije” koje odbijaju da se integriraju u društvo

Ne zna se broj vehabija u BiH. Pošto se ne zna njihov broj, onda je još manje za očekivati da se zna kakav je socijalni i obrazovni status vehabija – Bošnjaka u BiH. Također bilo bi interesantno sagledati na koje načine su integrirani u bosanskohercegovačko društvo: da li zauzimaju pozicije u političkim strankama; kakvim se djelatnostima bave; gdje su zaposleni; da li ih ima u lokalnim, kantonalnim, entitetskim i državnim organima vlasti; da li ih ima zaposlenih u sistemu obrazovanja; da li djeluju u nevladinim organizacijama. Odgovorom na ta pitanja, utvrdilo bi se da li su i u kojem stepenu vehabije integrirane u bosanskohercegovačko društvo. Ako bi se utvrdio nizak stupanj njihove društvene integriranosti ili, pak, ako bi se utvrdilo njihovo potpuno distanciranje od društvenih poslova i institucija, bilo da se oni sami distanciraju, bilo da ih društvo ne prihvata, onda bi sigurnosna dimenzija pojave i širenja vehabijskog pokreta u BiH trebala još više zabrinjavati. Oni koji su od nečega distancirani, rizičniji su na neprijateljstvo prema onome od čega su distancirani.

Ima se utisak da su vehabije u BiH, većinom, slabije obrazovani i da pripadaju siromašnim socijalnim slojevima. Ako je to tačno, onda se time sugerira bitan zaključak: da Bošnjaci, koji su ušli u vehabijski pokret, nisu to učinili na osnovu dobrog razumijevanja onoga što zastupaju u tom pokretu, niti oni razumijevaju šta u kulturološkom, političkom i sigurnosnom smislu, za njih, njihov narod, njihovu državu znači razilaženje sa bošnjačkom tradicijom i običajima.

Zato je važno identidicirati osnovne društvene okolnosti u kojima je otpočelo širenje vehabija u BiH. Istraživanjem tog pitanja, vjerovatno, bi se utvrdilo da su pojavi i širenju vehabija u BiH pogodovale slijedeće okolnosti: (1) ratna situacija u kojoj su, pored oružane agresije, primjenjivane razne snage, sadržaji i metodi specijalnog rata protiv BiH; (2) vrlo teška socijalna situacija; (3) ekonomska kriza u kojoj se ne vidi perspektiva rješavanja socijalnih problema, posebno za mlade; (4) nedostaci i slabosti u sistemu odgoja mladih; (5) nedostaci i slabosti u sistemu obrazovanja; (6) slabosti u djelovanju Islamske zajednice u BiH; (7) pasivnost Bošnjačke zajednice kulture ,,Preporod”; (8) pasivnost intelektualne elite, posebno bošnjačkih intelektualaca (…)

Odlomak iz djela: Fikret Muslimović, Specijalni rat, str. 126.

Priredio: Resul S. Mehmedović

Tags

Related Articles

Close
Close