Znameniti Tuzlaci – Hafiz Sejjid Zenunović

169
(Ilustracija)

Rođen je 1875. godine u Koraju kod Čelića. Obrazovanje je stekao u medresi Igrišće u Koraju, a učio je pred svojim ocem Osmanom, profesorom te medrese. Također, pred svojim ocem je završio i hifz 1895. godine. Bio je imam i muallim u Trnavi kod Bijeljine od 1912. do 1919. godine. Zatim se vratio u Koraj gdje je postavljen za imama, hatiba i muallima Atik (stare) džamije i muderrisa medrese lgrišće. Pored službe u Atik džamiji, neko vrijeme je predavao i islamsku vjeronauku u osnovnoj školi. Bio je vrlo vrijedan, sam je uvezivao knjige u povez od mušeme i pravio peštahte za knjige. Za vrijeme mjeseca ramazana, nakon klanjanja teravih-namaza čitao je i prevodio historiju od Taberija.

Pred ramazan je uvježbavao i pripremao imame za klanjanje teravih-namaza. Bio je vrstan kaligraf, a njegove levhe ukrašavale su zidove kiraethane u Koraju, koja je otvorena 1919. godine. Pored intelektualnih aktivnosti u slobodno vrijeme je obrađivao baštu. Imao je bogatu biblioteku koju je vjerovatno prodao njegov sin Abdurahman. Umro je 1932. godine u Sarajevu, kada se pripremao sa grupom građana za proslavu Gazi Husrev-begove četiristogodišnjice.

Hafiz Sejjid Zenunović je objavio slijedeće radove: Smrt Muhammeda, a.s., Rođenje Muhammeda, a.s., Miradž i Ashabi fil. U rukopisu su ostali neobjavljeni: Mevludska hikaja, Čudan zeman nastade, Prijevod fikhskog djela Multaqa, Prijevod Kurlana i neke manje pjesme. Njegove pjesme su smjesa bola, tuge, radosti. želja i veselja. U jednoj pjesmi se govorio teškom položaju imama, hatiba i hodža općenito, na ovom svijetu, ali zato slijedi velika nagrada i ugodan život na budućem svijetu. Pored pisanja poezije, prevodio je tekstove iz oblasti hadisa i islamskog prava (fikha). Najvredniji i najzapaženiji je njegov rad na prijevodu Kur’ana. Dosadašnji istraživači su ustanovili da je fragmentarno prevodio Kur’an. Prijevod Kur’ana je pisan bosanskim jezikom, a arapskim pismom, odnosno arebicom. Osnovna karakteristika Zenunovićevog prijevoda Kur’ana ogleda se u tome što je u prijevodu koristio najprikladnije izraze žargona njegova mjesta i vremena. Osim toga, njegov prijevod je posjedovao lijepu konstrukciju rečenice i jasnu misao. Prijevodom na narodni jezik želio je da Kur’an učini dostupnim širokim narodnim masama.

Odlomak iz djela: Kemal Bašić i Midhat Spahić, Znameniti Bošnjaci, BZK Preporod, Tuzla, 2005, str. 31.

Priredio: Resul S. Mehmedović

PODIJELI