Na današnji dan 1697. Eugen Savojski je spalio Sarajevo

603

Na bečkom Trgu junaka stoji spomenik jednog od najpopularnijih austrijskih vojskovođa i najvećih povijesnih junaka. Taj je austrijski junak ostao dobro upamćen i u historiji Bosne i Hercegovine: za jedva mjesec dana boravka u BiH uspio je spaliti i opljačkati mnoge gradove uz rijeku Bosnu i trajno poremetiti i promijeniti demografsku strukturu ove države. Riječ je o princu Eugenu Savojskom, koji je, ohrabren pobjedom nad Osmanlijama kod Sente, 6. listopada 1697. s 6500 ratnika (4000 kopljanika, 2500 pješaka i grenadira, 12 malih i 2 teška topa) prešao Savu kod Broda i krenuo u pljačkašku avanturu po Bosni. Na putu do Sarajeva ne nailazi na otpor: osim faktora iznenađenja, objašnjenje ove činjenice leži i u rasulu osmanlijske vojske nakon poraza kod Sente. Zapravo, princ Eugen je na svom pohodu ozbiljnijih teškoća imao samo s – lošim cestama i lošim jesenjim vremenom. Tako se princ sa svojom vojskom maltene prošetao dolinom rijeke Bosne (Doboj, Maglaj, Žepče, Zenica) i za 11 dana stigao do Sarajeva. 

„Na dan 23. oktobra rasporedio sam postrojbe na uzvisini koja dominira samim gradom. Odatle sam uputio pojedine odrede da poharaju grad. Turci su već bili sklonili najvrednije stvari, ali su svejedno ostavili za sobom veliku količinu svakojake robe. Pred večer je grad planuo. Inače se nalazi na široku prostoru i potpuno je otvoren; ima 120 lijepih džamija. Sutradan sam još ostao u Sarajevu. Prepustili smo grad i svu okolicu vatri. Naš jurišni odred koji je progonio neprijatelja vratio se s bogatim plijenom i mnogo žena i djece, nakon što su pobili svu silu Turaka. Kršćani nam jatimice dolaze i mole za dopuštenje da se sklone u naš tabor sa svojim stvarima jer žele napustiti ovu zemlju i poći s nama. I ja se nadam da ću povesti sve kršćane iz ove zemlje i prebaciti ih preko Save.“

Tako je u svojim memoarima posjetu Sarajevu zabilježio Eugen Savojski, za kojega kažu da Italijan po narodnosti, student matematike, koji nije uspio da stupi u francusku armiju, pa je iz tog razloga postao član austrijske armije i jedan od njenih najsposobnijih činovnika.

Zima je bila na pomolu, pa je princ Eugen sa vojskom, plijenom i zarobljenicima, te mnogo kršćanskog stanovništva, većinom trgovaca krenuo ka Savi. Povlačenje je išlo istim putem kojim je Eugen stigao u Sarajevo, a putem su njegovi vojnici opustošili sve na što su naišli. Nekih mjesec dana nakon upada u Bosnu, princ Eugen je sa svojom vojskom i 40.000 katolika ponovno prešao Savu, ovaj put u drugom smjeru. Na putu je pljačkao i palio sva bošnjačka imanja, a Bosnu je napustio 5. novembra 1697. godine.

Nakon ovoga princ nastavlja svoje ratne operacije na drugim destinacijama, a onda se povlači i bavi politikom, do kraja života, koji je dočekao u dvorcu Belvedere u Beču, okružen vrijednom zbirkom umjetničkih djela i knjiga. Austrijanci ga danas smatraju značajnom osobom u njihovoj povijesti, o njemu govore ne samo kao o velikom vojskovođi, umješnom političaru nego i kao o dobro obrazovanom ljubitelju umjetnosti.

Iza Eugena Savojskog od Sarajeva je ostala ruševina i palež, a iz jedne molbe upućene sultanu, da se zaključiti da su u požaru izgorjele skoro sve džamije, a većina njihovih imama i mujezina su izginuli.

Priredio: Resul S. Mehmedović

PODIJELI