Slobodno preduzetništvo otvara radna mjesta

218

Kritičari slobodnog preduzetništva često ističu ciklično kretanje Zapadnih ekonomija u kojima su periodi ekonomske ekspanzije prekidani recesijama koje mogu dovesti do porasta nezaposlenosti. Ove fluktuacije privrednih ciklusa na Zapadu igrale su ključnu ulogu u propagandama komunističkih zemalja za vrijeme hladnog rata, ali treba primijetiti da je komunistički svijet izbjegao ovakva ciklična kretanja samo tako što je održavao stalnu ekonomsku stagnaciju koja je ostavljala životni standard u tim zemljama daleko ispod onog postignutog na Zapadu. U stvari, ekonomske recesije i zastoji izazvani su inflacijom a ona je rezultat vladinog povećanja ponude novca i kredita brže od rasta ekonomije. Povećanje ponude novca uzajamno sa povećanjem ponude roba i usluga izjeda vrijednost novca, prouzrokujući inflaciju koja povećava nezaposlenost, onda kada ljudi otkriju da valuta gubi svoju vrijednost. Rješenje nije ukinuti slobodno
preduzetništvo, već radije ponudu novca uzeti iz ruku vlade.

Određena nezaposlenost nije izazvana inflacijom, već porezima i propisima o radu koji izazivaju neslaganje između ponude radne snage i potražnje potrošača. U ekonomiji slobodnog preduzetništva uvijek postoji potreba za radnom snagom jer se potražnja potrošača nikad ne može iscrpiti.

Slobodno preduzetništvo čuva prirodnu sredinu

I baš kao što je slobodno preduzetništvo uvećalo asortiman raspoloživih roba i usluga i spustilo im cijenu, ono je povećalo ponudu prirodnih resursa i učinilo svjetsku energiju i resurse jeftinijim tokom vremena. Ovaj efekat je ključ razumijevanja zašto se kvalitet vazduha i vode poboljšava u ekonomijama poput Američke dok je komunizam ostavio društva uplašena zagađenjem i pljačkom. To je takođe bitan razlog zbog kojeg se kod ljudi koji uživaju ekonomsku slobodu očekuje duža životna dob prilikom njihovog rođenja. Bogatiji je zdraviji. Sistem slobodnog preduzetništva je stvorio bogatstvo koje je omogućilo stvaranje novih izvora energije i mnogo efikasnije upotrebe prirodnih resursa.

Privatno vlasništvo prirodnih izvora je takođe zaštitilo i unaprijedilo prirodnu sredinu jer privatni vlasnici imaju interes u dugoročnom očuvanju prirodnih resursa pa su samim tim bolji upravnici od države. Slobodno preduzetništvo je uvećalo do maksimuma slobodu krajnjeg resursa – čovječanstva – da rješava probleme stvorene novim tehnologijama, i takođe je omogućilo milijardama novih ljudi da sa svojom sposobnošću i kreativnošću žive i napreduju u svijetu koji je nekada mogao izdržavati samo mali dio njihovog današnjeg broja.

Odlomak iz djela: Nigel Ashford, Principi za slobodno društvo, str. 32-33.

PODIJELI