Prvo muslimansko udruženje u Americi osnovali su Bošnjaci 1906.

4740

Muslimanski imigranti iz cijeloga svijeta početkom prošlog stoljeća u talasima su doseljavali u Ameriku u potrazi za ekonomskom siguršnošću i bijegom od političkih kriza. 1890-ih godina Čikago je bio jedan od najvećih svjetskih centara, veliko gradilište, magnet za doseljenike željne posla i zarade. Među doseljenicima su bili i bošnjački mladići, mahom neoženjeni, kojima je želja bila u Americi zarade novac, a zatim se vrate u Bosnu i tamo nastave gdje su stali. Obzirom da su bili neoženjeni, neki su se ženili unutar bošnjačke zajednice, koja je bila malobrojna, a neki su ženili jugoslovenskim doseljenicima nebošnjačke narodnosti. Hrvati su uglavnom naseljavali jug Čikaga, dok su Srbi živjeli u pravoslavnim sredinama koje su egzistirale na istočnoj strani grada. Prema zvaničnim podacima u periodu od 1899. do 1939. godine u Ameriku je doselilo 53.142 Dalmatinca i Bosanca i Hercegovca. 1930-ih u Americi je već živjelo oko 325.000 Jugoslovena, ali Bošnjaci brojčano nisu bili ni blizu Srbima i Hrvatima. U ranim godinama jugoslovenske emigracije Bošnjaci nisu činili veliki broj, a tome je pogodovalo antimuslimansko i antiotomansko raspoloženje u tadašnjoj Americi.

Bošnjaci su bili među prvim muslimanskim doseljenicima u Čikago, a broj muslimana od tada je konstantno rastao, tako se 2007. godine na godišnjem okupljanju sjevernoameričkih muslimana, koje se održava na Dan radnika, u Čikagu okupilo 30.000 muslimana raznih nacionalnosti.

Ono što je zanimljivo je malo poznata činjenica da su Bošnjaci upravo i osnovali prvu muslimansku organizaciju (instituciju) u Americi i to davne 1906. godine kada su osnovali Džemijetul Hajrije (The Benevolent Society), koje je imalo za cilj da okuplja muslimane i baštini vjeru i tradiciju Bošnjaka, a svoje djelovanje proširili su i na zajednice Bošnjaka u Indiani (1913) i Montani (1916). Primarna zadaća ovih udruženja bila je skrb nad bolesnim i ukop muslimana, kao i doček i pomaganje novopridošlim Bošnjacima u Americi. Tako su u Sarića kafani u Čikagu, koja je bila na tri sprata, na gornjim spratovima živjeli Bošnjaci samci koji su tek emigrirali.

Nakon što se muslimanska zajednica u Čikagu proširila 1950-ih godina, pozvali su imama Kamila Avdića (1914-1974) da bude imam u zajednici, a 1957. godine otvorili su prvu džamiju u Halsted Streetu. Imam Kamil Avdić dao je veliki doprinos razvoju ove bošnjačke zajednice, napisao je nekoliko djela i tu je ostao sve do smrti 1974. godine. 1968. godine udruženje je promijenilo prvobitni naziv i postalo Bosansko-američka kulturna asocijacija (Bosnian American Cultural Association), a već 1970-ih kupljeno je zemljište za gradnju velike džamije, koja je postala centar okupljanja ne samo Bošnjaka već i ostalih muslimana. Prema podacima iz 2002. godine, računajući prethodne doseljenike, kao i one uslijed agresije na BiH, broj Bošnjaka u Čikagu iznosi oko 40.000. Većina onih koji su krajem 19. ili početkom 20. stoljeća doselili u Ameriku željeli su zaraditi nešto novca i vratiti se u Bosnu, međutim, rijetko ko da se vratio, jer se većina oženila i zasnovala porodice, gdje su i ostali da žive.

U toku i nakon agresije na BiH 1992-1995. godine desetine hiljada Bošnjaka našlo je utočište u Americi. Tako je prema zvaničnim podacima američke vlade u periodu od 1993-2006. godine, kada je zvanično završeno prihvatanje izbjeglica iz naše zemlje, u Ameriku doselilo ukupno 143.770 bh. građana, a najveći talas emigracije dogodio se 1998. kada je samo u toj godini doselilo 30.906 bh. građana.

Prema novijim podacima, u Americi trenutno živi između 250-300.000 Bosanaca, i oko 350-390.000 potomaka Bosanaca (druga i treća generacija), od čega su 70% Bošnjaci, 20% Srbi i 10% Hrvati.

U prilog nekoliko starih fotografija prvih Bošnjaka na tlu SAD-a, a više o Bošnjacima SAD-a, a naročito Čikaga možete pronaći u djelu Bosnian Americans of Chicagoland autorice Samire Puškar.

Piše: Resul S. Mehmedović

PODIJELI