Osvajanje Carigrada u očima bizantskog monaha Sphrantzesa

796

Četvrtog aprila iste te godine [1453.] sultan se vratio i opkolio grad s kopna i s mora svim mogućim napravama i lukavstvima. S mora je opsjeo svih 18 milja grada sa 400 malih i velikih plovila, a s kopna sa 200.000 ljudi. Iako naš grad jest velik, u našoj odbrani našlo se tačno 4.773 Grka i jedva dvjesta stranaca. […] U utorak 29. maja [1453. godine], ranom zorom, sultan je zauzeo naš grad; tom prilikom moj pokojni gospodar i car, Konstantin, bio je ubijen.[1] […] Ja sam zatočen i propatio sam sva zla ropstva. Konačno sam otkupljen 1. septembra 6962. [1453], pa sam krenuo ka Mistri.[2] Moja žena i djeca prešla su u vlasništvo nekih starijih Turaka, i oni se prema njima nisu zlo ophodili. Potom su prodati sultanovom mirahoru,[3] koji je stekao veliko bogatstvo prodajom mnogih drugih lijepih plemkinja. […] Možda bi neko želio da zna kako se car spremao prije opsade, dok je sultan prikupljao snage, i kakvu smo pomoć primili od kršćana sa strane. Drugi nam kršćani nikakvu pomoć nisu poslali. […] Car je iz nužde pristao na to da se papino ime spominje i u našoj službi, pošto smo se nadali nekakvoj pomoći […] Šest mjeseci kasnije, iz Rima smo primili isto onoliko pomoći koliko i od sultana iz Kaira.

(Sphrantzes, str. 69-72)

Ko je bio Sphrantzes?

Georgije Sfrances bio je poznobizantski dostojanstvenik i jedno vrijeme najviši službenik, čuvar državnog pečata. Pošto je oslobođen, zamonašio se i napisao hroniku koja predstavlja jedno od najvažnijih svjedočanstava o padu Carigrada. Želeći opravdati političke poteze Bizanta, Sfrances krivicu svaljuje na katolike, koji nisu pomogli Bizantu, a ne uzima u obzir to što je, po sklapanju crkvene unije u Firenci 1439., papa uspio pokrenuti nekoliko križarskih pohoda protiv Osmanlija; s druge strane, međutim, tačno je i da su poslije teških poraza kod Varne (1444.) i na Kosovu (1448.) svi pokušaji da se Osmanlije protjeraju iz Evrope a da se Bizant spasi postali bespredmetni, kao i da su Bizantinci u vrijeme završnog napada Osmanlija na Carigrad dobili tek neznatnu pomoć.

Bilješke:

[1] Konstantin XI. Paleolog, posljednji bizantski car (1449-1453)

[2]  Mistra je bila glavni grad bizantske kneževine Moreje (Peloponez), koju su Osmanlije zauzele 1460. godine.

[3] Osmanski velikodostojnik, upravnik carskih štala.

PODIJELI