FeaturedIslamska kultura i civilizacija

General Omar Bai Chongxi – Najutjecajniji kineski musliman u proteklom stoljeću

Omar Bai Chongxi, rođen je 18. marta 1893. godine u Giulianu, po narodnosti Hui musliman. Porijeklo vodi od perzijskog trgovca po imenu Baiderludin, a čije ime je kasnije sinaizirano u Bai.

1907. godine upisao se u Guangxi vojnu školu za obuku kadra, ali je na insistiranje porodice napustio i pohađao pravni fakultet i političke znanosti. Nakon što je 1911. godine izbila Xinhai revolucija, pridružio se studentima pod vođstvom Huang Shaohonga, što mu je otvorilo vrata da 1914. godine upiše Drugu vojnu pripremu školu u Habeiu. Po završetku vojne škole, upisuje i uspješno završava Baoding vojnu akademiju, nakon čega je poslat u Guanxi u službi časnika stažiste.

Zajedno sa Huang Shaohongom i Li Zongrenom, uspio je da dobije vlast i naklonost starijih poglavara u regiji Guangxi u korist Republike Kine. 1926-1928. godine je predvodio Sjevernu ekspediciju, a obnašao je dužnost načelnika štaba narodne revolucionarne vojske; i tu toku te ekspedicije, počeo je da stječe ugled sposobnog taktičara, zbog čega je dobio nadimak Xiao Zhuge (Mali Zhuge), što je usporedba sa slavnim kancelarom Liang Zhugeom iz doba Tri kraljevstva. Također, osobno je predvodio Istočnu rutu vojske u osvajanju gradova Hangzhou i Shanghai. Bio je smješten u zapovjedništvo garnizona odakle je nadgledao krvavu čistku komunističkih elemenata u tim gradovima.

General Bai 1926. godine u uniformi Načelnika štaba kineske nacionalne revolucionarne armije
General Bai 1926. godine u uniformi Načelnika štaba kineske nacionalne revolucionarne armije

1929. godine vođa nacionalista Chiang Kai-shek krenuo je sa čistkom političkih oponenata, Bai je iz predostrožnosti na određeni period pobjegao u Vijetnam, na taj način spasivši živu glavu. Po povratku je od 1930-1936. godine bio na vodećoj poziciji u Guangxiu i glavna poveznica Hui i općenito kineskih muslimana sa nacionalističkom vladom.

Kratki predah kineskih muslimana nakon četiri stoljeća represije

Kineski muslimani su u to doba igrali mnogo aktivniju ulogu u društvu, negoli je to slučaj danas, usljed stalnih komunističkih represija i uskraćivanja ljudskih prava. Godine 1937. osnovan je Savez kineskih muslimana, a već naredne, 1938. godine Nacionalno vijeće i Chiang Kai-sheka podržali su osnivanje Kineskog islamskog nacionalnog saveza spasa, nastalog u Hankou, nakon velikog skupa i učešća muslimanskih delegata iz cijele Kine. Predsjedavajući saveza (KINSZ) bio je Bai Chongxi, tadašnji ministar odbrane i bez sumnje najutjecajniji Hui musliman u Kini. General Bai je izabrao 1.500 muslimanskih mladića i poslao ih na Centralnu vojnu akademiju, a vlada je izrazila želju da se islam izučava i na univerzitetima. Naravno, taj čin vlade ne treba tumačiti drugačije, osim kao, težnju da se pridobije povjerenje muslimana i da se aktivno uključe u borbu protiv okupatora. Iako je već nekoliko godina obnašao najveće državne funkcije, general Bai je igrao i aktivnu ulogu u muslimanskoj zajednici, a sama činjenica da je poslao 1.500 mladića na vojnu akademiju, govori o njegovom nastojanju afirmacije i jačanja pozicije muslimana u Kini.

Iako, vremena koja su nastupila, nisu bila nimalo sjajna za muslimane, kao ni danas, sedamdeset ili osamdeset godina kasnije, period koji je uslijedio nakon pada dinastije Qing (1644-1912), bio je u mnogim segmentima bolji, i muslimani su dobili svoju ulogu u društvu, a 1920-ih i 1930-ih  počeli su sve intenzivnije da ostvaruju kontakte sa izvanjskim muslimanskim svijetom.

General Bai i Chang Kai-shek
General Bai i Chang Kai-shek

Prema riječima Derka Boddea, prije 1920-ih, samo nekolicina muslimana mogla je obaviti hadždž, a to je u tom periodu bio, skoro pa jedina prilika kineskih muslimana za ostvarivanje veza sa izvanjskim muslimanima, dočim, u jedanaest posljednjih godina, do 1934. godine, najmanje 834 muslimana su obavila hadždž, iako su troškovi puta na hadždž iz Hankoua do Mekke u to doba koštali 1.000 dolara i mogli su ga priuštiti izrazito bogati muslimani. 1937. godine, pred sami početak Drugog kinesko-japanskog rata, 137 muslimana je parobrodom otplovilo ka Mekki.[1]

Po izbijanju Drugog kinesko-japanskog rata 1937-1945. godine, na poziv Chiang Kai-sheka, general Bai Chongxi se formalno priključio vladi, gdje je igrao važnu ulogu u borbi protiv okupatora, a u vojnim krugovima, jedno vrijeme se o njemu govorilo kao budućem nasljedniku Chiang Kai-sheka, tadašnjim predsjednikom nacionalnog vojnog vijeća.

Epilog Drugog kinesko-japanskog rata

Nakon završetka Drugog kinesko-japanskog rata i osamnaest miliona žrtava na obje strane, od čega četrnaest miliona Kineza, nastavljen je građanski rat, u kojem su se od dolaska na vlast 1927. godine članovi Kuomintanga (Kineska narodna partija) žestoko obračunavali sa komunistima.

General Bai je 1947. godine poslat na Tajvan, kao poseban predstavnik Chiang Kai-sheka, nakon tzv. Incidenta 28. februara i napetosti koje su eskalirale. U pobuni koja je izbila živote je izgubilo između 10 i 30 hiljada ljudi. Bai je pomilovao tajvansko stanovništvo, a za incidente i loše vladanje optužio je nacionalističku vladu, koja ga je naredne godine smijenila sa pozicije ministra odbrane i imenovala za zapovjednika snaga u srednjoj i južnoj Kini. Povinovao se odluci Vlade i Chian Kai-sheka, ali je potkraj 1948. godine sve više kritizirao Chian Kai-Sheka, čak poslao i telegram tražeći od njega da odstupi sa vlasti. Pred sami poraz Kuomintanga i u vrijeme kada su komunisti gotovo vladali cijelom Kinom, general Bai je upravljao sa 200.000 vojnika, sa kojima se povukao i pokušao da odbrani  Guangxi regiju, u kojoj se nalazi i njegov rodni grad. Bezuspješno.

Kuomintang  je doživio potpuni slom na kopnu, pa su bili primorani povući se na kopno, gdje su nastavili da egzistiraju pod nazivom Republika Kina ili poznatiji kao Tajvan. Nakon povlačenja na Tajvan general Bai se vojno penzionisao, neto za tim imenovan je za potpredsjednika savjetodavne komisije predsjedničkog ureda.

Bio je i ostao gorljivi neprijatelj komunista, ne samo u Kini, nego širom svijeta. 1951. godine pozvao je muslimane širom svijeta da se bore protiv komunista i komunizma, naročito protiv sovjetskog imperijalizma. Zbog prethodnih neslaganja u građanskom ratu protiv komunista i poraza koji su doživjeli, nikada se nije pomirio sa Chiang Kai-shekom, koji je sve do svoje smrti 1975. godine bio predsjednik Tajvana.

U britanskim izvještajima o sukobima u Kini, general Bai opisan je riječima: „visok, lijepo građen, sa izvanrednim intelektualnim sposobnostima… Mislilac i planer u obje stvari – politici i strategiji. Strogi starješina, koji posjeduje i fizičku i mentalnu snagu visokog reda. Ima smisla za humor“

general-bai-u-dzamiji


Uloga u afirmaciji muslimana na Tajvanu

General Bai je po dolasku na Tajvan odigrao veliku ulogu u afirmaciji islama i muslimana i zbog svog autoriteta bio je najzaslužniji za (ponovnu) izgradnju Velike džamije u Taipeu, koju su prethodno (1947. godine,) izgradili kineski doseljenici. Vremenom je džamija postala mala da primi sve klanjače, pa je na prijedlog generala Baia i odobravanje ministra vanjskih poslova Georgea Yeaha, izgrađena velelepna džamija, koja je ujedno najveća i najstarija na Tajvanu. Projektovao ju je poznati arhitetkta Yang Cho-cheng (u. 2006), koji je također projektovao i Grand Hotel, Chaing Kai-shek memorijalni muzej, Nacionalni teatar i koncertnu dvoranu.

Muslimani su u to vrijeme bili već otplatili polovinu novca koji je pozajmljen od Tajvanske banke za izgradnju Velike džamije, ali je vlada Tajvana donijela velikodušnu odluku o otpisu preostalog duga.

taipei-grand-mosque

Broj muslimana na Tajvanu iznosi 60.000 muslimana, od čega su 90% etnički Hui Kinezi, ali u zemlji živi i još 180.000 muslimana, stranih radnika iz više od trideset zemalja.

Pohvale na račun njegovih vojnih vještina

Baiev ugled kao vojnog strateg je dobro poznato. Evans Carlson, američki pukovnik marinac, istaknuo je kako Baia “mnogi smatraju najoštroumnijim kineskim vojnim licem.” Edgar Snow, američki novinar i istraživač komunizma i komunističke revolucije u Kini otišao je još dalje, nazivajući ga “jednim od najinteligentnijih i najučinkovitijih zapovjednika neke vojske na svijetu.”

General Omar Bai Chongxi umro je u Taipeiu 1. decembra 1966. godine od posljedica cerebralne tromboze, ukopan je uz najviše državne počasti, iako se nikada nije pomirio sa predsjednikom Chiang Kai-shekom. Ukopan je na muslimanskom groblju Liuzhangli u Taipeiu.

Piše: Resul S. Mehmedović

Bilješke:

[1] Michael Dillon, China’s Muslim Hui Community: Migration, Settlement and Sects, Taylor & Francis (bez mjesta izdanja), 2013., str. 86-87.

Tags

Related Articles

Close
Close