Znanstveni i kulturno-prosvjetni život u vrijeme halife Haruna Er-Rešida

U Bagdadu je 794.godine osnovana prva tvornica papira. Tada je Harunov vezir Džafer Bermekijja umjesto pergamenta u državnim uredima počeo upotrebljavati papir.

Po ugledu na Bagdad, i drugi su gradovi počeli osnivati svoje tvornice papira. Semerkandski papir je bio najbolji. Do kraja 10. stoljeća u čitavom islamskom svijetu papir je već svuda bio u upotrebi.

ŠKOLSTVO

Prva istaknutija ustanova višeg školstva u Bagdadu je bila Bejtul-hikmeti, podignuta 830. godine za vrijeme halife El-Me’muna. U sklopu Bejtul-hikmet su, također, postojale biblioteka i opservatorije. U opservatorijama se predavala astronomija, kao što se u bolnicama istovremeno predavala i medicna. Prve prave visoke škole su bile Nizamijje. Njih je osnovao Nizamul-Mulk između 1065. i 1067. godine. Gazali je bio profesor u ovim školama a studenti su imali besplatnu opskrbu. Ibn Džubejr navodi da je u njegovo vrijeme u Bagdadu bilo oko 30 škola. U školama se posebno vježbalo učenje napamet, a Hanbel je znao milion hadisa napamet.

BIBLIOTEKE I KNJIŽNICE

Bagdad je imao mnogo javnih i privatnih biblioteka i učeni ljudi nisu imali nikakvih poteškoća pri upotrebi knjiga bilo koje javne ili privatne biblioteke. U bibliotekama je studentima besplatno davan i papir. Mnogi su knjižari često bili ne samo prodavci, nego i kaligrafi, prepisivači i ljudi od pera, koji su u knjižarama vodili književne diskusije.

Džamije nisu služile samo kao mjesta za obavljanje salata već su u njima održavana predavanja i bile su istovremeno i magadni za knjige.

HAMAMI – KUPATILA

Nakon osnivanja Bagdada broj kupatila se povećava od 10 do 27 i 60 hiljada. Svako kupatilo je bilo opskrbljeno toplom i hladnom vodom. Kada je Ibn-Batu ta 1327. godine boravio u Bagdadu, u svakom od 13 kvartova na zapadnoj strani grada našao je dva-tri kupatila lijepe izrade. I tada su, kao i danas, kupatila imala više soba. Njihov je pod bio od mozaika, a unutrašnji zidovi bili su prekriveni mramornim pločama. Ove su se sobe nalazile oko velike centralne sobe. U unutrašnjoj sobi, nad kojom se dizala kupola, bilo je mnoštvo malih okruglih ostakljenih otvora za primanje svjetlosti. Unutrašnja soba je zagrijavana parom koja se dizala iz mlaza vruće vode. Voda je šikljala iz bazena na sredini sobe. Vanjske bi sobe služile za lješkarenje, okrijepu i osvježenje pićem.

U to vrijeme halifin dvorac zauzima trećinu okruglog grada; posebno je bila veličanstvena dvorana za prijeme sa svojim ćilimima, zastorima i minderlucima. Zubejda, Harunov a žena, služila se samo zlatnim i srebrenim posuđem, ukrašenim draguljima. Čak je počela ukrašavati i dpele dragim kamenjem. Ona i Harun su glavni junad i ličnosti Hiljadu i jedne noći, najveće narodne umotvorine u povijesti čovječanstva koja ima nekoliko hiljada stranica.

Bagdad je u njihovo vrijeme bio političko, kulturno, civilizacijsko, duhovno, privredno i trgovačko središte svijeta. Zubejda je izgradila vodovod za Mekku na 25 milja udaljenosti od grada. Bračni par je sjedio na zlatnom minderu po kome su bili posuti biseri i sefiri. Kada je 917. godine bizantski car Konstantin VII posjetio Bagdad, halifina je pratnja imala 160 hiljada konjanika i pješaka, 7 hiljada evnuha i 700 komornika sa 100 lavova. U palači je bilo 38 hiljada zastora. Najveći utisak na goste je ostavila “Dvorana stabla – Daruš-šedžereti, u kojoj se nalazilo vještacico stablo sa 1.600 kg zlata i srebra. Na granama su bile ptice od skupocjenih metala. Takav je bio Bagdad i u njemu dvor halife Haruna Er-Rešida. ” (Ebu Nuvas)

Odlomak iz djela: Mustafa Spahić, Povijest islama, str. 294-295.

Related Articles

Close
Close