El-Havarizmijev doprinos matematici

Izumitelj i osnivač algebre je veliki islamski učenjak El-Havarizmi koji je preselio 232. h.g. / 846. g. Algebru je izumio da bi riješio neka teška pitanja u nasljednom pravu. Postavio je osnovne temelje i pravila algebre, što ju je učinilo posebnom naukom, pored geometrije i ostalih grana matematike.

Znači, El-Havarizmi je prvi koji je koristio riječ ”džebr” od koje je nastala riječ algebra. Evropljani su ovu riječ preuzeli od njega. Riječi kao ”algoritam”, ”algorithme”, ”algorism”, potječu od imena El-Havarizmi. On je zaslužan za upoznavanje ljudi sa arapskim brojevima. Zato je El-Havarizmi zaslužio da dobije nadimak ”otac algebre”. Knjiga El-Havarizmija ”Hisabul-džebri vel-mukabele” (Računanje metodom upotpunjavanja i uravnotežavanja) smatra se glavnom knjigom koja je imala veliki utjecaj utjecaj u oblasti matematičkih znanosti. U ovoj knjizi proučavao je jednačine i njihova rješenja, a u uvodu je pojasnio kako je halifa El-Me’mun od njega tražio da napiše tu knjigu. El-Havarizmi je ovu knjigu preveo na latinski. Frederick Rosen štampao je ovu knjigu na engleskom jeziku uz originalni arapski tekst, u Londonu 1851. godine.  Zaslugom velikog broja prijevoda ove knjige, indijsko računanje i decimalni brojčani sistem došli su u Evropu. Matematičke operacije po imenu ”algoritmi” dobile su naziv po njemu. Čudno je da se ta riječ na arapski prevodi kao ”el-lugaritmaat”, a pripisuje se El-Havarizmiju. Ispravno bi bilo da se prevede kao ”el-havarizmijjat” ili ”Havarizmijeve tabele”. Knjiga ”Hisabul-džebri vel-mukabele” postala je glavni izvor za matematiku na evropskim univerzitetima sve do šesnaestog vijeka. Sva kasnija djela o algebri oslanjala su se na El-Havarizmijevu knjigu ”Hisabul-džebri”. Robert of Chester preveo je ovu knjigu sa arapskog na engleski jezik. U skorije vrijeme, tačnije  1968. godine, dva doktora Ali Mustafa i Muhammed Mersi uradili su verifikaciju ove knjige. Nakon El-Havarizmija, sa radom iz područja algebre nastavili su Ebu Kamil Šudža’ el-Misri, Ebu Bekr el-Kerhi, Omer el-Hajjam i drugi.

Rješenje jednačina drugog reda je način koji se sad koristi u modernim knjigama o algebri. Muslimani su znali da ovakve jednačine imaju dva korijena i oni su ih izvlačili ako su bili pozitivni. U tome su muslimanski učenjaci pretekli druge narode. Muslimanski su učenjaci također izumili neke geometrijske metode za rješenje jednačina drugog reda. U svojoj knjizi El-Havarizmi je primjenom algebarskih metoda dao rješenja za neke geometrijske probleme. Ovo je pokazalo da su muslimani prvi koristili algebru u rješavanju geometrijskih problema.

Korištenje decimalnog razlomka pripisuje se matematičaru Stevinu. Međutim, muslimanski naučnik Gijasuddin Džumejšid el-Kaši koristio je decimalni razlomak 175 godina prije Stevina.

havarizmi

Nakon El-Havarizmija, i ostali muslimanski učenjaci koristili su simbole (+, -, ÷) u matematičkim operacijama. Evidentno je koliki je utjecaj imalo korištenje ovih simbola na napredak raznih grana matematike. Žalosno je da se izum ovih matematičkih simbola pripisuje francuskom učenjaku po imenu Francois Viete koji je živio od 1540. do 1603.

Rješenje Omera el-Hajjama za jednačine trećeg reda pomoću koničnih presjeka (436. h. – 517. h.) smatra se jednim od najvećih djela koja su muslimanski učenjaci poklonili čovječanstvu. Na taj način Omer el-Hajjam postavio je temelje za analitičku geometriju, nauku koja se pripisuje Francuzu po imenu René Descartes. Nema sumnje da je ovaj Francuz unaprijedio razvoj analitičke geometrije i učvrstio njene temelje, ali to ne znači da ćemo zaboraviti ulogu izumitelja Omera Hajjama.

Piše: dr. Ragib es-Serdžani
Izvor: www.islamstory.com / www.el-asr.com

Related Articles

Close
Close