Fetva iz 1958. o zabrani dovišta Djevojačka pećina

8857

Svake godine, posljednje nedjelje u mjesecu augustu, hiljade ljudi okupi se u okolini Kladnja kako bi pohodilo Djevojačku pećinu, sveto mjesto Bošnjaka, iako, ne znamo zbog čega je ta vrlet, 12 kilometara udaljena od Kladnja sveta i bitnija od ostalih vrleti, kojima obiluje naša država i ostatak zemaljske kugle.

Legenda kaže da su nekada davno na nekome sijelu, a neki kažu u kafani, seoski muškarci napravili opkladu, ko će od momaka smoći hrabrosti te skoknuti do pećine i iz samog središta pećine sa izvora donijeti vrč studene vode. Kako niko od prisutnih momaka ne pokaza hrabrost za dati čin se javila jedna od djevojaka. Kako bi uvjerila prisutne da će uistinu izvršiti opkladu kao dokaz je ponijela vreteno , koje će zabiti neposredno pored izvora u pećini. Sama u mrkloj noći otišla je u pećinu, sagevši se, zabola je vreteno u zemlju, neznajući da je zabola u haljinu. Kada je htjela da krene, vreteno zabodeno u haljinu ju je povuklo, zbog čega je od straha na mjestu umrla. Na mjestu gdje je umrla, navodno je ukopana i od tada se svake godine na 30. august svetkuje kult ove “anonimne heroine”.

Kakve veze ova legenda, koja je kasnije nazvana Djevojačka pećina, ima sa islamom i tradicijom muslimana? Realno, nema nikakve.

Koja je moralna poruka i pouka ove priče? Nema je! Pa i kada bismo ovu legendu uzeli za ozbiljno i analizirali je sa apsekta naše islamske tradicije, obzirom na prjeđašnju ultrakonzervativnost našeg društva, kakav je to moral djevojke koja pravi opklade sa muškarcima i sama hoda u mrkloj noći? Samo pitanje, pa i bez davanja odgovora govori o svom tom besmislu i nemoralnoj poruci i pouci koju, koju paradoksalno, (po)održavanjem ove svetkovine, odašilje naša vjerska institucija.

Jedini zaključak koji se može izvući je da Bošnjaci svetkuju kult nepoznate kladioničarke i vrlo moguće, kafanske djevojke, koju bi naši stari nazvali rospijom. Eto, to je moralna pouka i poruka ovog bošnjačkog kulta, nažalost, samo jednog u nizu.

Islamske pozadine u svemu tome nema, naročito jer se islam ne zasniva na legendama, stoga, kada nam neko prigovori da je islam vjera legendi i mitova, pobornici, a među njima i vjerski službenici, pa čak i muftije i reis-ul-ulema, koji svojim odobravanjem i prisustvom podržavaju ovakve manifestacije, ne bi smjeli da se ljute, jer upravo, vi doprinosite tome, držite narod opijen kojekakvim mitovima i legendama, svetkujući razne kultove, pa tako i kult prve bošnjačke kladioničarke, a da paradoks bude veći, vi se otvoreno protivite kladionicama.

Jedna fetva Uleme medžlisa iz 1958. godine pokazuje da je posjećivanje Djevojačke pećine zabranjeno i da nema nikakvog osnova u našoj vjeri. Naime, na upit muslimana ili vjerskih službenika iz Kladnja prije više od pedeste godina, da li je dozvoljeno održavati dove po selima i po kojekakvim pećinama (aludirajući na Djevojačku pećinu), dobili su sljedeći odgovor:

djevojačka pećina fetva

Treba naglasiti da je najveći motiv za održavanje ovakvih svetkovina i njegovanja spomena na njih čisto ekonomske prirode, jer je općepoznato da razna turbeta i dovišta Islamskoj zajednici donose velike novčane prihode.

Piše: Resul S. Mehmedović

PODIJELI