10 zanimljivih socioloških eksperimenata o ljudskom ponašanju

Svako je sposoban da čini zlo

Jedna od najpoznatijih studija u historiji psihologije je ona iz 1971. godine Univerziteta Stanford. U njoj su ispitivači 24 studenta bez kriminalnog dosijea i savršenog fizičkog i psihičkog zdravlja postavili da u kontrolisanim uslovima glume zatvorske čuvare zatvorenicima koji su bili zatvoreni 24 sata na dan. Eksperiment je trebalo da traje dvije nedelje, ali prekinut je nakon šest dana zbog snimaka skrivenih kamera koji su otkrili psihičku torturu te agresiju koju su sprovodili “čuvari”.

Ne primjećujemo ono što je ispred nas

Većina ljudi smatra da vrlo dobro opaža šta se zbiva oko njih, ali eksperiment Univerziteta Harvard iz 1998. godine je dokazao suprotno. U njemu je ispitivač zaustavljao prolaznike na ulici i tražio instrukcije kako da dođe do neke lokacije. Za vrijeme razgovora, između glumca i pješaka su prolazili radnici noseći velika vrata, blokirajući slobodan pogled između njih na 10-ak sekundi. Za to vrijeme, glumca je zamijenio drugi, slične građe i visine, ali drugačije odjeće, frizure i glasa, a više od polovine ispitanika nije primijetilo nikakvu razliku.

Odgađanje užitka je teško – ali uspješniji smo ako to uspijemo

Slavni eksperiment Univerziteta Stanford iz 1960-ih testirao je sposobnost odolijevanja napasti kod djece predškolskog uzrasta. Četvorogodišnjake su zatvorili u prostoriju i pred njih postavili tanjir sa sljezovim kolačićima te su im rekli da mogu odmah da pojedu jedan ili da pričekaju 15 minuta i pojedu dva. Iako je većina djece rekla da će radije čekati, mnogi od njih nisu mogli da izdrže. Oni koji su uspeli da odole iskušenju su koristili taktike izbjegavanja, pa su se okrenuli od kolačića ili su prekrivali rukama oči. Naučnici su zaključili da je manje vjerovatno da će oni koji su odoljeli kolačićima u kasnijoj dobi biti gojazni, kao i uzimati narkotike.

Moć lahko kvari

Postoji psihološki razlog zbog kojeg moć podstiče ljude da se ponašaju omalovažavajuće i superiorno prema drugima. Ljudi se nesvjesno pokoravaju autoritetu, a upravo oni pojedinci koji se nameću svojim ponašanjem, najčešće postanu lideri svoje grupe. Studija iz 2003. dokazuje da ljudi koji su na poziciji moći češće fizički dodiruju druge na neprimjeren način, ne libe se da kažu ono što misle, a i skloniji su rizičnom ponašanju.

Konflikt grupa nas privlači

Klasični sociološki eksperiment iz 1950-ih proučavao je razlog zbog kojeg se društvene grupe, pa čak i čitave zemlje sukobljavaju. U testiranju je 11 dečaka podijeljeno u dvije grupe pa su ih razdvojili na nedelju dana, s time da niko nije znao da postoji druga grupa. Nakon što su ih spojili, dječaci iz različitih grupa su se međusobno vrijeđali, a poslije sportskih takmičenja, nisu htjeli ni da jedu zajedno. Nakon toga su istraživači pokušali da pomire dječake ugodnim aktivnostima, ali nisu uspjeli sve dok im nisu dali da zajedničkim snagama riješe problem.

Samopouzdanje i priznanje su užasno važni

Postizanje slave i uspeha nije samo “podizač” ega, već bi mogao biti i ključ dugovječnosti, pokazala je zloglasna “Oskar” studija. Prema njoj, glumci koji su dobili tu vrijednu nagradu žive duže oko četiri godine od onih koji su za nju bili samo nominovani. To nameće zaključak da društveni faktor priznanja i uspjeha igra veliku ulogu u poboljšanju kvaliteta života, pa samim tim i pozitivnog stava koji ima utjecaj na zdravlje.

Stalno opravdavamo svoja iskustva da bi imala smisla

Prema teoriji kognitivne disonancije tj. vjerovanju u različite i često potpuno suprotne stvari od kojih jedne pobijaju druge. Kod zdravog pojedinca obično vodi osećaju psihičke nelagodnosti koje traje dok pojedinac ne razriješi nesporazum. Drugim riječima, ljudi sami sebi stalno lažu kako bi se svijet činio logičnijim i stabilnijim mjestom, pokazao je Festingerov eksperiment iz 1959. godine u kojem su volonteri radili dosadne zadatke danima. Oni koji su za njih bili više plaćeni, priznali su da su im zadaci dosadni, dok su oni s manjom zaradom smatrali kako zadaci nisu tako loši, kako bi sebi opravdali zašto od njih nisu odustali.

U velikoj mjeri imamo predrasude

Muškarac koji često gleda druge žene vara u vezama, liepe žene su rijetko i izuzetno inteligentne, a gojazni ljudi su lijeniji – samo su neke od predrasuda koje na nesvjestan način utječu na naš način razmišljanja. Ljudi najčešće preuzimaju stereotipe koje ima njihova društvena grupa, a oni su društvena ostavština koja je ljudima često pomogla da prežive okruženi nepoznatim pojedincima i u novim situacijama, pokazuju sociološke studije.

Samo jedna stvar dovoljna je za sreću

Prema 75-o godišnjoj studiji Univerziteta Harvard koja je pratila 268 studenata i redovito prikupljala podatke o različitim aspektima njihova života, kod određivanja dugoročne sreće i zadovoljstva jedino šta je važno je ljubav.

– Postoje dve medalje priče. Prva je ljubav, a druga je život koji ne odbacuje mogućnost ljubavi. Nisu srećni samo oni koji vole ili su voljeni, već i oni koji nisu spremni odreći se potrage za ljubavlju – rekao je direktor studije, Džorže Valant.

Moralni impulsi su često konfliktni

Studija Univerziteta Jejl iz 1961. godine bavila se time koliko ljudi mogu slušati autoritete i voditi bitku između morala i dužnosti. Željeli su bolje da razumiju spremnost nacističkih vojnika da slušaju zapovijesti i čine nezamislive stvari. Ispitanici su igrali učitelja i učenika, s tim da je učenik stavljen u sobu, a učitelj treba da da naredbu da učenik primi elektrošok. Ipak, bolni elektrošok je bio gluma, ali uz prigodne jauke “učiteljima” je izgledao uverljivo. Više od 65 odsto ispitanika pristalo je da da elektrošok, što ukazuje na zaslijepljenost autoritetom.

Related Articles

Close
Close