Najznačajniji bošnjački učenjaci hadiskih znanosti iz perioda Osmanskog carstva

Brojni Bošnjaci širom Osmanske imperije bili su predavači hadisa i hadiskih disciplina u najpoznatijim džamijama i u prestežnim školama. Tako brojni autori spominju sljedeće Bošnjake koji su bili eksperti u ovoj oblasti i koji su to znanje prenosili generacijama koje dolaze nakon njih.

– Mehmed Qassam al-Bosnawi. Porijeklom je iz Tešnja. Obrazovanje je stekao u Istanbulu. Asistirao je brojnim istanbulskim učenjacima toga vremena. Kasnije je predavao hadis i hadiske znanosti u Centru za izučavanje hadisa u Aja Sofiji i Sulejmanijji. Nakon toga bio je imenovan kadijom u Siriji i Mekki. Umro je 1104./1692. godine.[1]

– Ibrahim al-Bosnawi. Početno znanje stekao je u rodnom kraju u Bosni, a nakon toga otputovao u Istanbul, gdje je nastavio školovanje pred eminentnim učenjacima sve do 1099/1688. godine, kada je postao profesor u Centru za izučavanje hadisa i hadiskih znanosti u Istanbulu. Umro je 1106/1695. godine.[2]

– Sulejman al-Bosnawi. Bogato islamsko obrazovanje, posebno iz hadisa i pravnih znanosti, stekao je u Istanbulu. Nakon završetka studija, predavao je hadis i hadiske znanosti u Centru za izučavanje hadisa. Kasnije je radio i kao kadija. Umro je 1124./1712. godine.[3]

– Osman al-Bosnawi al-Sarayi. Islamske znanosti izučavao je u svom rodnom mjestu i u Istanbulu. Držao je redovna predavanja iz oblasti tefsira i hadisa u brojnim velikim džamijama u Istanbulu, kao što su Aja Sofija, Džamija sultana Mehmeda el-Fatiha, Bajazidova i Džamija Sulejmana Veličanstvenog. Treba napomenuti da je šejh Osman pripadao nakšibendijskom derviškom redu i da je predvodio zikr u brojnim poznatim istanbulskim džamijama. Umro je 1074/1663. godine.[4]

– Fazlullah, sin Isaov al-Bosnawi. Dobro obrazovanje stekao je u Bosni, nakon čega je bio postavljen na položaj muftije u Beogradu. Iz Beograda je otišao na hadž, pa se u povratku s Kabe 1020/1611. nastanio u Damasku. Tu je predavao u Aminiyya medresi a zatim je preuzeo glasovitiju medresu od Šihaba Aysawija.

Smjestio se u blizini Omejevićke džamije, gdje je organizirao specijalistička predavanja iz oblasti filozofije, hadisa i drugih tradicionalnih znanosti. Njegove metode predavanja bile su prepoznatljive u tom vremenu, tako da je postao poznat po izuzetno uspješnom prenošenju znanja iz ovih oblasti na svoje učenike i simpatizere znanosti.

Dugo vremena je bio muftija u Damasku čije su fetve bile izuzetno respektirane. Pripadao je halvetijskom derviškom redu. Sagradio je džamiju u naselju Hasudiyya u blizini Damaska i organizirao uz nju dobrotvorna društva. Uz Aminiyya medresu uvakufio je brojne prodavnice i tako, na najbolji način, osigurao rad odgojno-obrazovnih institucija u Damasku.

Fazlullah al-Bosnawi rođen je u Sarajevu 999/1588, a umro u Damasku 1039/1629. i ukopan u blizini mezara poznatog ashaba Bilala al-Habašija, r.a.[5]

– Muhammad Šams al-Din b. Ahmad al-Halabi al-Dimiški. Porijeklom je Bošnjak. Bio je poznat pod nadimkom Kawlaksaz. Posebno je bio poznat kao vrsni poznavalac šerijatskog prava sa težištem na svim pitanjima imama Ebu Hanife. Pored šerijastskog prava, izučavao je i postao veoma poznat u oblasti tefsira, hadisa, logike, retorike i stilistike.

Hadis je izučavao kod šejhu-l-islama i kod glasovitog halepskog učenjaka Nagma al-Hanbalija a Buharijinu zbirku hadisa je posebno izučavao pred poznatim Nurom al-Nasafijem. Iako je bio izvanredan poznavalac brojnih islamskih disciplina, posebice hadisa i šerijatskog prava, nije zabilježeno da je bio na položaju muftije, kadije ili predavača u nekoj specijalističkoj hadiskoj školi, koje su u to vrijeme bile poznate. Ali, zato je bio i ostao izvor za napajanje brojnih generacija znatiželjnika koji su se zanimali za hadis i šerijatsko pravo.

Umro je u Damasku 1021/1612. godine.[6]

– Šejh Mustafa al-Bosnawi. Obrazovanje je stekao u Bosni i u Istanbulu. Poznat je bio kao vrstan predavač iz oblasti tefsira i hadisa u brojnim velikim istanbulskim džamijama.

Umro je 1127/1715. godine, a njegovu smrt poznati pjesnik Kaimija zabilježio je hronostihom: Nek prijestolje Bosneviji budu Adna perivoji.[7]

(I naravno, neizbježno i najpoznatije ime iz tog perioda je Hasan Kjafi Prušćak, o kojemu će se govoriti posebno u nastavku…)

Odlomak iz Zbornika radova IPF-a, rad dr.Šefika Kurdića pod nazivom: Bošnjaci i hadiska znanost u osmanskom periodu, str. 45-47.

Bilješke:

[1] Handžić, 1999:I/270 i Kurdić, 1997:99

[2] Handžić, 1999:I/79 i Kurdić, 1997:99

[3] Handžić, 1999:I/181 i Kurdić, 1997:99

[4] Handžić, 1999:I/233 i Kurdić, 1997:100

[5] Handžić, 1999:I/251-252 i Kurdić, 1997:98

[6] Ibn Fadlullah, 3/355; Al-Husaini, 4/29; Handžić, I/275-276 i Kurdić, 1997:97.

[7] Handžić, 1999:I/294 i Kurdić, 1997:100

Related Articles

Close
Close