Abbas ibn Firnas – Prvi avijatičar

Zapadna civilizacija iz današnje perspektive jeste ta koja je unaprijedila društveno-tehnološka dostignuća. Međutim, čitajući relevantnu literaturu, možemo doći do zaključka da Zapad doživio svoj procvat na temeljima dostignuća islamskih učenjaka, koji su vrijedno učili, razmišljali, inovirali i eksperimentisali. Zapad je napredovao iz razloga što islamski učenjaci nisu imali istinske nastavljače koji bi njihove ideje razvijali i nadograđivali. Ovaj tekst je samo jedan prikaz tog dostignća.

Danas kada želite iz Evrope otići u Ameriku ili Aziju, prvo što svakom čovjeku padne na pamet jeste avion. U školama se danas uči da su preteča današnjih aviona mitski letači Ikar i Dedal, a da su temelje modernom avijatičarstvu postavili  braća Wilbur i Orville Wright, čime nastaje višestoljetni prazan prostor kada je u pitanju ova znanost. Međutim, hiljadu godina prije braće Wright, jedan muslimanski naučnik iz Kordobe je osmislio i probao način letenja.

Vrijeme nauke

Kada je 822.godine na vlast Emevijske države došao Abdur-Rahman II, podsticao je mlade ljude na nauku i izume. Obezbjedio bi im prostor za učenje, hranu, spavanje i novčana sredstva. Tako je počeo okupljati inovativne pojedince. Prvi je bio vrsni muzičar Ziriab, koji njeguje razvoj nauke u toj oblasti. Nakon Ziriaba, pojavljuje se Abbas b. Firnas.

Abbas ibn Firnas i njegova dostignuća

Abbas b. Firnas (810-887.) koji je živio u IX stoljeću, bio je porijeklom berber iz današnjeg mjesta Ronda u Španiji. Studirao je hemiju, fiziku i astronomiju. U podrumu svoje kuće za znatiželjne posmatrače i zaljubljenike u nauku, napravio je oblake, zvijezde, grmljavinu, munje i također je smislio „neku vrstu metronoma“. Abbas b. Firnas je projektovao vodeni sat koji je nazvan Al-Makata, osmislio je proizvodnju stakla iz pjeska, korektivna sočiva, lanac prstenova koji simuliraju prikaz planeta i zvjezda sunčevog sistema, te je smislio način sječe planinskih kristala, tako da Španija više nije morala uvoziti kvarc iz Egipta. Sva ova znatna dostignuća, koja je ovaj učenjak osmislio, su ostala po strani nakon jednog, za svijet, bitnog događaja.

Prvi let jednog čovjeka

Abbas b. Firnas je bio prisutan kada je 852.godine Armen Ferman pokušao da napravi let za kordobskog tornja. Armen Ferman je to pokušao pomoću kabanice. Prilikom ovog pokušaja, Armen Ferman se lakše povrijedio, ali je ovaj pokušaj uzet kao prvo spuštanje padobranom, i to je uzeto kao preteča savremenim padobranima.

Ovaj događaj je u Ibn Firnasu probudio interesovanje za letenje, i on je 875.godine, u 65-oj godini svoga života, napravio prvi uspješan let. Ibn Firnas je napravio drveni kostur za krila, na koja je nalijepio ptičija perja, i tako napravio krila. Pozvao je svoje poznanike, koji su razglasili taj događaj, i popeo se na kordobski toranj. Ljudi su u čudu gledali i čudili se. Ibn Firnas se pustio sa tornja i svoj let je kontrolisao krilima. Letio je koliko je imao snage da kontroliše krila, a nakon toga je bez mnogo uspjeha sletio na zemlju. Prilikom pada na zemlju je i povrijedio leđa. Kritičari navode da se uspješno spuštanje nije desilo zbog toga što Ibn Firnas nije napravio rep pomoću kojeg ptica kontroliše svoje spuštanje. Dvanaest godina nakon ovog leta, Ibn Firnas je umro. Krater na mjesecu je nazvan Ibn Firnas, u njegovu čast, a aerodrom u sjevernom Bagdadu također nosi naziv Abbas b. Firnas.

Da li su ovakav jedan pokušaj, koji Filip Hitti u svojoj „Historiji Arapa“, naziva prvim naučnim pokušajem letenja, shvatali ozbiljno ili su se tome čudili ili možda ismijavali, nije nam poznato. Međutim, poznato nam je da je Zapadna civilizacija ta koja je unaprijedila današnju nauku čijem usponu se ne nazire kraj, ali nikako ne smijemo zaboraviti niti potcijeniti višestoljetni doprinos muslimana koji je prethodio onomo što danas nazivamo kulturni i tehnološki napredak čovječanstva.

Piše: Amsal Memić

Close
Close